Razgovor sa šumarom

Razgovor s Krunoslavom Indirom, voditeljem Centra za urbane i privatne šume u Varaždinu  Hrvatskog šumarskog instituta, obavljen je 5. 5. 2021. godine u prikladnom šumskom ambijentu. 
    • Kakva istraživanja provodite u okviru Šumarskog instituta? 
HŠI kao jedan od 25 javnih znanstvenih instituta u RH 6 znanstvenih zavoda + odjel rasadničke proizvodnje (ekologija, genetika, uređivanje, uzgajanje, zaštita i EFISEE) Istraživanja se provode kao dio projekata financiranih od države ili naručitelja iz gospodarstva. Osim istraživanja bavimo se i izradom elaborata, studija, šumskogospodarskih planova za privatne šume, nacionalne parkove i stroge rezervate koje ugovaram na tržištu, na temelju natječaja. 
        • Možete li nam ukratko opisati primjer jednog od vaših istraživanja?
 Trenutno u mom zavodu imamo nekoliko istraživačkih projekata. Osobno sam uključen u projekt naručitelja Hrvatske šume d.o.o.: Primjena ručnog laserskog skenera u inventuri šuma. Tehnologija terestričkog laserskog skeniranja polako ulazi u šumarstvo i ovim istraživanjem testirana se upotreba u izmjeri elemenata strukture sastojine i pojedinačnih stabala u uvjetima nizinskih lužnjakovih šuma. Provedene su klasične izmjere prsnih promjera i visina stabala na određenoj površini, te skeniranje. Usporedbom rezultata i troškovnom analizom dobit će se informacije o primjenjivosti te tehnologije u radovima izmjere sastojina. 
        • Koji je bio vaš osnovni motiv prilikom odabira zanimanja? 
            • novac, rad u prirodi, zadovoljstvo poslom... 
S obzirom da sam tijekom odrastanja u blizini šume često i boravio u njoj, da volim biti na otvorenom u društvu biljaka i životinja, svidjela mi se mogućnost da mi to postane struka. Nakon upisa na Šumarski fakultet dalje je sve išlo svojim tokom. Posao je dinamičan, dijelom terenski, dijelom uredski, ovisno o konkretnom radnom mjestu. U operativnom šumarstvu većina kolega je vezana uz određeno područje jedne šumarije ili uprave šume. U institutu te granice nema, mogućnosti su velike jer je prostor za rad cijela RH, a u međunarodnoj suradnji i cijeli svijet. 
Ljudi emotivno reagiraju na prizore rušenja šume. 
        • Gospodari li se šumama u Hrvatskoj na zadovoljavajući način? 
Ne vjerujem da itko uživa u prizorima kakvi se sreću na lokacijama gdje se upravo ruši šuma i izrađuju drvni sortimenti, gdje se kreću veliki traktori i strojevi koji su nužni. Međutim, ako pogledamo današnje državne šume oko nas...ovdje u kontinentalnom dijelu Hrvatske sve su one nastale tako da se neka stara šuma posjekla i obnovila. Ciklus života stabla i nove šume traje i preko 100 g. U biologiji je neminovno da sve mora jednog dana umrijeti pa tako i stabla. 5 obzirom da su šume obnovljivi resurs, stručnim radom zasnovanim na znanstvenim spoznajama, uzgajanje šuma i njihova obnova važna su i gospodarska djelatnost koja na višestruke načine pridonosi općem napretku. Državnim šumama u RH koje čine oko 75% svih šuma gospodari se već 250 godina organizirano i prema zakonskoj regulativi. Rezultat takvog gospodarenja je konstantno pozitivna bilanca sječe i prirasta, odnosno siječe se uvijek manje nego što priraste. Na manjim površinama to naravno ne može biti tako, ali ako se promatra cijela država, biomase u šumama ima sve više i više, što je posljednjih godina postalo izuzetno važno i s aspekta pohrane ugljika, a sve vezano uz klimatske promjene. Ne mogu se sve države pohvaliti time. To je s jedne strane i zbog toga što je na ovim prostorima industrijalizacija išla sporije nego u zapadnom svijetu i šume su ostale sačuvane, ne postoji problem prenapučenosti i manjka poljoprivrednih površina i slično, a s druge strane naši šumari bili su kroz povijest dovoljno blizu centrima šumarske znanosti u Europi pa su brzo primjenjivali nove spoznaje. Uz neizbježne moguće pogreške koje se događaju u svim strukama svakodnevno, generalno mogu reći da se šumama do sada gospodarilo na zadovoljavajući način. 

    • U kakvom su stanju šume u Hrvatskoj?

 Bez obzira na zadovoljavajuće gospodarenje šumama, one su danas su pod pritiskom raznih biotskih i abiotskih faktora. Neke vrste drveća, važne i s ekološkog i gospodarskog aspekta, pod pritiskom su novih štetnika i bolesti, koje su došle iz drugih krajeva svijeta, kao nuspojava globalizacije. Spomenut ću hrastovu mrežastu stjenicu posljednjih desetak godina, kestenovu osu šiškaricu, sušenje poljskog jasena uslijed gljive Chalare. S nekima od tih štetnika uspješno se nosimo, a za neke još nema „lijeka" i neizvjesno je u kolikoj mjeri će utjecati na opstanak neke vrste drveća. U prošlosti je već bilo izumiranja nekih šumskih vrsta drveća i teško je vjerovati da se to više neće događati. Oštećenost šumskih ekosustava u Europi i Hrvatskoj sustavno se prati od sredine 80.godina prošlog stoljeća (ICP Forests). U RH se ono provodi na bioindikacijskim točkama u mreži 16 x 16 km. Takvih je točaka oko stotinu u šumama Hrvatske, i na njima se svake godine procjenjuje oštećenost krošanja. Osim tih točaka postoji i 7 tzv. Level II ploha koje su opremljene opremom za sveobuhvatno praćenje stanja u različitim šumskim ekosustavima, od meteorološke stanice, prikupljanja i analize oborinske vode, analize procjednih voda, praćenja prirasta na dendrometarskim trakama i sl. Osim štetnika, u šumama su sve češće i prirodne nepogode, ledolomi, vjetroizvale i sl., što dodatno vrši pritisak na stabilnost tih ekosustava.

Ljudi šume najčešće promatraju samo kroz vrijednost drvne mase ili lovne divljači, a zaboravljaju na mnoge ostale koristi koje imamo od šuma. Kroz ovaj projekt željeli bismo proširiti spoznaje o mnoštvu različitih općekorisnih funkcija šuma. 

    • Možete li nam nabrojati koje su općekorisne funkcije šuma? 

Ljudi su odavno bili svjesni da šuma ima i druge koristi osim drveta za ogrjev i kao građevni materijal. Međutim, trebalo je proći dosta vremena da se te „općekorisne funkcije" pobliže opišu i počnu koristiti u poimanju šuma. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, akademik Branimir Prpić prvi je u Hrvatskoj predložio popis te metodologiju vrednovanja općekorisnih funkcija šuma. Ta se metodologija koristi, uz manje dorade, i danas. Naime, prilikom izrade šumskogospodarskog plana (svakih 10 godina za određeno šumsko područje) propisano je ocjenjivanje općekorisnih funkcija šuma kako bi se time moglo komparirati ta ocjena s drugim područjima, odnosno kako bi se moglo uočiti dolazi li na nekom području do smanjenja ili povećanja ukupne ocjene općekorisnih funkcija šuma. Osnovnih 9 općekorisnih funkcija šuma prema navedenoj metodologiji su: Svaka najniža jedinica gospodarenja šumom, tzv. „odsjek" koji je prosječne površine od nekoliko hektara do nekoliko desetaka hektara, mora se ocijeniti odgovarajućim ocjenama za svaku od navedenih 9 općekorisnih funkcija šume. 
    • Može li se s materijalne strane vrednovati i uspoređivati različite općekorisne funkcije šuma? Možete li nam približiti neke od takvih usporedbi? 
Već iz samih odnosa između pojedinih općekorisnih funkcija vidljivo je koja ima „veću težinu". Ukupnu ocjenu najviše podiže činjenica nalazi li se neki odsjek unutar zaštićenog područja. Financijsko iskazivanje vrijednosti šume kroz ocjene općekorisnih funkcija nije u praktičnoj primjeni. Ono se koristi samo u slučaju kada se neki dio šume za potrebe infrastrukture ili nekih drugih investicija sukladno prostornim planovima treba pretvoriti u neko drugo, nešumsko zemljište.iJ takvim situacijama investitor je dužan platiti naknadu za smanjenje općekorisnih funkcija šume, što je regulirano odgovarajućim podzakonskim aktima, a za obračun naknade koriste se upravo ocjene općekorisnih funkcija iz šumskogospodarskog plana. Takve naknade su znatne i višestruko premašuju vrijednost same drvne mase. 
​
Krunoslav Indir je zaista vrlo iscrpno odgovorio na sva naša pitanja. Intervju smo završili neobaveznim ćaskanjem okruženi zelenilom, obogaćeni novim spoznajama o velikoj vrijednosti šumskog blaga našeg kraja.   

---